Primjerena oralna higijena ne samo da čuva zdravlje zuba i cijele usne šupljine, nego i udaljenih organa

Zubi imaju važno mjesto u percepciji estetike lica i osobe u cjelini, pri čemu su najviše vidljivi gornji prednji zubi.

Ružni, pokvareni i oštećeni zubi stvaraju iskrivljenu sliku o osobi i psiho-sociološki defekt.
Dobra oralna higijena ne samo da čuva zdravlje zuba i cijele usne šupljine, nego i udaljenih organa kao što su srce, krvožilni sustav, bubrezi i zglobovi, i zasigurno je puno jeftinija metoda u usporedbi s bilo kojim liječenjem.

Dvije najčešće bolesti oralne šupljine, karijes i parodontne bolesti, posljedica su, među ostalim, loše oralne higijene.
Karijes je bolest nedovoljno čistih zuba, crni defekt na zubu.

Progresivnije napada mlađu populaciju.

Bez obzira na to što je zub tvrda supstancija nalik kosti, kiseline koje stvaraju bakterije u plaku, mekim naslagama i kamencu uspješno ga razgrađuju.

Iako u usnoj šupljini žive mnogi stalni mikroorganizmi i brojne prolazne bakterije i gljivice, karijesa i bolesnog zubnog mesa nema bez mekih naslaga, plaka i zubnog kamenca.
Poslije svakog jela, osobito kad je hrana ljepljiva i mekana, dio hrane zadržava se na zubima i stvara meke naslage.

U njima se množe bakterije i stvara se ovojnica koja čvrsto prianja uza zub.

Taj meki žućkasto-sivi sloj naziva se plak, koji se ne može isprati mlazom vode, nego se mora iščetkati.

Zubni kamenac nastaje mineralizacijom mekih naslaga i plaka.

Ne može se odstraniti ni mlazom vode ni četkanjem, nego ga uklanja stomatolog.

Za razliku od karijesa, parodontoza je bolest starije populacije, vezana uz strukture oko zuba.

Uzročnici su također bakterije iz plaka, mekih naslaga i kamenca.
Prve promjene nastaju na zubnom mesu (gingivi).

Znakovi oboljenja gingive su loš zadah i krvarenje iz zubnog mesa.

Uz pravilno četkanje, te odstranjenje hrane i kamenca, a time i bakterija, upala sluznice izliječi se za nekoliko dana.
No, između zuba, gdje četkica ne može prodrijeti, bakterije s mineralima stvaraju čvrsti talog zubnog kamenca, koji pri žvakanju reže zubno meso koje se upalno promijeni i odvaja od zuba.

Tako nastaju "džepovi" u kojima zaostaje hrana.

Zubno meso postupno se povlači, vratovi zuba ostaju goli, a proces prodire u kost, nakon čega zubi "olabave" i ispadaju.

Prevencija karijesa i parodontnih bolesti podrazumijeva pravilno i redovito čišćenje zuba i usne šupljine, uz redovite posjete stomatologu, jer zubni kamenac i eventualne bolesti može liječiti samo stomatolog.

Na raspolaganju su nam brojna sredstva za održavanje oralne higijene, npr. zubne četkice s umjetnim, zaobljenim vlaknima i malim radnim dijelom koji prodire u sve zakutke ili električne četkice, paste za zube s trostrukim djelovanjem... Dostupna su i sredstva za fluoridaciju kojima možemo povremeno sami ili u zubnoj ordinaciji prevenirati zubni karijes.
Najdjelotvorniji način održavanja oralne higijene postiže se redovitim, pravilnim i temeljitim četkanjem zuba uz pomoć zubne četkice i paste za zube.

Poželjno je pranje nakon svakog obroka, a najvažnije je ono prije spavanja, jer su noću, u stanju mirovanja, najdjelotvorniji procesi razgradnje ostataka hrane. Zubnu četkicu poželjno je mijenjati svaka tri mjeseca, jer se vlakanca s vremenom istroše i postaju neučinkovita.

Za održavanje čistoće svih zubnih ploha mogu se koristiti i pomoćna sredstva, kao što su zubna svila, interdentalni konusi, različite vodice za ispiranje i sl.

Uz osobni angažman, treba redovito posjećivati stomatologa, jer želja i cilj svakoga od njih je da prevencijom patoloških promjena u najvećoj mogućoj mjeri sačuva, održi i unaprijedi oralno zdravlje svog pacijenta.

Ako patološke promjene već postoje, ponudit će odgovarajuće rješenje za vaše probleme u skladu s pravilima i mogućnostima struke, te uz odgovarajuće financijske mogućnosti, koje ne smiju ići na štetu kvalitetne funkcijske i estetske rekonstrukcije tog sustava.

Poznato je da su neki materijali koji se koriste u stomatologiji skuplji, ali cijenu rekonstrukcije određuje složenost izrade i estetska vrijednost stomatološkog rada.
Mnogi će reći da zubaru idu tek kad ih zub zaboli, kad baš moraju, jer im kod stomatologa baš i nije ugodno. Nikad nemojte čekati da zub zaboli, jer će, i uz najveće zauzimanje stomatologa, rad na bolesnom zubu biti bolan i na taj način vas odbiti od daljnjih posjeta.

Preporučuje se stomatologa viđati svaka tri mjeseca, a najmanje dva puta godišnje. Tako ćete uštedjeti na vremenu i izbjeći bolnu neugodu prilikom terapijskih zahvata na zubu s uznapredovalim stadijem karijesa.

Zato radije idite na redovite kontrole i pazite na redovitu dnevnu higijenu zuba, jer preventiva je najisplativiji oblik zaštite oralnog zdravlja.

Uz redovite kontrolne preglede i dnevnu higijenu, u očuvanju oralnog zdravlja važnu ulogu ima i primjena preparata fluora.

Pravilnom i pravodobnom uporabom preparata fluora može se smanjiti početno oštećenje (karijesna lezija), a preporučuje se i u tretmanu preosjetljivih zuba.
Nadalje, važna je pravilna prehrana bez čestog uzimanja šećera.

Ako ste veliki potrošač slatkiša, uzimajte ih uz redovni obrok, jer su tada manje štetni za zube.

Pokušajte izbaciti slatkiše između obroka, a umjesto njih uvedite sirovo voće i povrće.

Nakon svakog obroka, posebno ako se konzumiraju slatkiši, zube dobro operite, jer je šećer njihov najveći neprijatelj, a samo je čist zub zdrav zub.
Valja spomenuti i štetan utjecaj pušenja na oralno zdravlje i lijep osmijeh, jer su pušači skloniji parodontološkim i drugim oralnim bolestima, rane u usnoj šupljini sporije im zarastaju, a na zubima su vidljive ružne nikotinske naslage.

Nadam se da sam vas barem djelomično uvjerila koliko je važna prevencije, tj. redovita i temeljita higijena usta i zubi te redoviti posjeti stomatologu.

A razlog je svima znan - zdravi zubi i lijep osmijeh.

Autor: Marija Sović, dr. stom.

Izvor: www.vasezdravlje.com