car rental split airport Split airport in Croatia is second in terms of traffic inflow. It offers 74 destination choices to its customers and clients. The passengers feel a lot of gratitude towards its service as they aim to serve with a peculiarly pleasant and cheerful disp
Nakon cijelog stoljeća konvencionalnih metoda u posljednjem desetljeću
primjetan je izuzetan napredak u estetskoj stomatologiji. Razvojem novih tehnologija i napredkom čovječanstva dolazi do novih standarda u svim granama...
Stomportal ažurira bazu diplomskih radova stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Dio baze možete vidjeti ovdje.
Izraz kserostomija odnosi se na pacijentov subjektivni
osjećaj suhoće usta.
Kod većine takvih osoba može se objektivno i dokazati
smanjeno lučenje sline, tj salivarnu hipofunkciju.
Osjećaj suhoće javlja se
kada je salivarni protok smanjen na odprilike polovinu svoje normalne
vrijednosti.
Da bi se kvantum salivacije smanjio na polovicu svoje vrijednosti,
oštećena mora biti funkcija više žlijezda, gubitak aktivnosti jedne žlijezde,
kod tumora ili sijalolita, ne može rezultirati pojavom oralne suhoće.
Kao etiološke čimbenike salivarne hipofunkcije možemo
navesti niz različitih poremećaja i stanja:
kserostomija i hipofunkcija žl.
slinovnica usko su povezane s različitim sistemskim bolestima i stanjima.
Neka
od njih mogu uzrokovati progresivnu destrukciju žljezdanog parenhima, koja je u
većini slučajeva ireverzibilna.
U te sistemske bolesti i stanja spadaju
hormonalni poremećaji kao diabetes mellitus, neurološke bolesti kao
Parkinsonova bolest, disfunkcije imunosnog sustava kao HIV infekcija,
dehidratacijska stanja, te različita reumatoidna stanja i autoimune bolesti, od
kojih je veoma važan Sjögrenov sindrom.
Sjögrenov sindrom je dobro proučena kronična autoimuna
bolest karakterizirana limfocitnom infiltracijom i destrukcijom tkiva žlijezda
slinovnica i suznih žlijezda, s posljedičnom smanjenom salivarnom i lakrimalnom
funkcijom.
Ukoliko je prisutna samo disfunkcija salivarnih i lakrimalnih
žlijezda, dakle ako je prisutna samo suhoća usta i očiju, stanje opisujemo kao
primarni Sjögrenov sindrom (poznat i pod nazivom sicca syndroma).
Sekundarni SS podrazumijeva, uz navedeno i prisutnost
poremećaja vezivnog tkiva, najčešće reumatoidng artritisa, ali može biti vezan i uz sistemski lupus
eritematodes, sklerodermu, te primarnu bilijarnu cirozu.
U ranim stadijima Sjögrenovog sindroma javlja se mala
promjena u salivarnom protoku.
Napredovanje bolesti prati progresivno smanjenje
lučenja sline, što je primjereno sve izraženijem oštećenju žljezdanog parenhima.
Dijagnostički kriteriji za Sjögrenov sindrom su sljedeći:
prisutnost protutijela (anti Ro/SS-A ili anti La/SS-B).
Dijagnoza se postavlja ukoliko postoje četiri pozitivna
kriterija, uz obvezatno pozitivnu barem serologiju ili patohistologiju
slinovnica.
Oboljeli od SS najčešće se žale na suhe oči, pijesak u
očima, i suhoću usta.
Kod 25% pacijenata javlja se unilateralni ili bilateralni
rekurentni otok parotida, koji najčešće nije bolan. Kod takvih stanja mogu se
javiti i upalne promjene ili kalkulusi.
Terapija suhoće usta u Sjögrenovom sindromu je stimulacijska
(supstance koje stimuliraju produkciju sline i pilokarpin učinkoviti su samo u
slučajevima kada postoji još funkcionalnog salivarnog tkiva) ili suportivna
(umjetne suze i umjetna slina)
- terapija zračenjem: kod pacijenta koji su bili
ozračeni pri terapiji karcinoma glave i vrata često se kao posljedica jave
kserostomija, mukozitis i disgeuzija.
Nakon terapijskih doza od 30-50 Gy
posljednična hiposalivacija može biti reverzibilna, ali nakon viših doza
uglavnom se javlja ireverzibilni gubitak salivarne funkcije.
Posljedice
zračenja osim o dozi ovise i o vremenu ekspozicije, te o vrsti žlijezde.
Serozne stanice su osjetljivije na zračenje nego mukozne.
Preporuča se se radioterapija moduliranog intenziteta, koja
omogućuje izlaganje bar jedne parotide zračenju manjem od 26 Gy, nakon kojeg
slijedi funkcijski oporavak žlijezde (3,10).
- lijekovi: među lijekove koji mogu uzrokovati
kserostomiju spadaju antikolinergici, antihistaminici, antidepresivi,
antipsihotici, antihipertenzivi, dijuretici, te antiparksonici.
U terapeutskim dozama
lijekovi ne oštećuju žljezdano tkivo, njihovi učinci su reverzibilni i
prestankom uzimanja lijeka reducira se osjećaj suhoće.
- psihogeni poremećaji: psihološko stanje, preko
korteksa velikog mozga i salivarnih jezgara u srednjem mozgu može izazvati
smanjeno lučenje sline, što može biti slučaj kod kronične depresije, stresa ili
anksioznosti (3,11)
- starenje i smanjena mastikacija: mogu također
pridonijeti osjećaju suhoće usta. No, sa mogućom iznimkom žena u menopauzi,
starenje samo po sebi čini se ne inducira smanjenje salivacije (3).
Klinički znaci kserostomije i hipofunkcije slinovnica su
suhoća oralnih tkiva, gubitak sjaja oralne sluznice, koja se doima tanka i
blijeda, fisurirani i lobulirani dorzum jezika i ponekad usana, angularni
heilitis, visoka incidencija kandidijaze i dentalnog karijesa, gusta slina,
disfagija (3).
Dijagnoza kserostomije postavlja se provođenjem testa
vitroadhezije, sijalometrije, sijalografije, scintigrafije, aspiracione
citologije, CT-a, ultrazvuka.
Terapija ide u 2 pravca; ako je preostalo još funkcionalnog
žljezdanog tkiva, tada se stimulira salivacija medikamentozno (pilokarpin
tablete, 2.5-5 mg 3x dnevno) ili mehanički (žvakanjem tvrde hrane ili žvakaćih
guma, napici s limunskom kiselinom).
Ukoliko nema funkcionalnog parenhima,
terapija je supstitucijska -umjetna slina. U svim slučajevima vrlo je važno
održavanje besprijekorne oralne higijene, fluoridacija zubi sa svrhom
sprječavanja karijesa, kao i sprječavanje kandidalne superinfekcije
antimikoticima. Sistemski se mogu dati vitamin A, te vitamini B-complex-a.
Moguća su i stanja povećanog lučenja sline (hipersalivacija,
ptyalismus, sialorrhea).