Dental anatomy simulation, verzija 1.0 je program za pregled svih zubi
i korijenova trajne denticije u 3D formatu. Klikom na sliku ili ovdje, snimite i instalirajte program u svom računalu.
Moždani infarkt je neurološko oboljenje koje zahtijeva hitni medicinski postupak. U 25 do 40% slučajeva nakon nastanka moždanog infarkta dolazi do razvoja kliničke slike.
Uzrok pogoršanja mogu biti ponavljane embolije, tromboze, nedovoljna kolateralna cirkulacija, kao i nastanak moždanog edema koji uzrokuje pojavu novih neuroloških znakova.
Prema mehanizmu nastanka možemo razlikovati trombotski, embolijski i hemodinamski moždani infarkt.
Ateroskleroza, sa svim svojim manifestacijama i mnogobrojnim faktorima koji uzrokuju njezin nastanak, najčešći je uzrok moždanog infarkta.
No postoje i drugi uzroci nastanka moždanog infarkta kao sto su hematološki poremećaji i neaterosklerotske vaskulopatije.
Hematološki uzroci moždanog infarkta su:
- policitemija,
- idiopatska trombocitoza,
- trombocitopenička purpura,
- bolest srpastih stanica,
- teška anemija,
- paraproteinemija,
- diseminirana intravaskularna koagulacija,
- paroksizmalna noćna hemoglobinurija,
- cirkulirajuća antikoagulantna antitijela,
- deficit antitrombina III
- deficit proteina C,
- deficit proteina S,
- poremećaj fibrinogena i plazminogena.
Primarna ili sekundarna policitemija može biti uzrokom moždanog infarkta. Policitemija može biti posljedica dehidracije, komplikacija plućne bolesti, srčane bolesti, poremećaja bubrežne funkcije uslijed karcinoma ili cista.
Trombocitoza također povećava opasnost od moždanog udara.
Trombotička trombocitopenička purpura (ITT), rijetka hematološka bolest, uzrokuje trombozu malih moždanih arterija i arteriola što se u kliničkoj slici očituje fluktuirajućim neurološkim ispadima, poremećajima psihičkih funkcija, povremeno paroksizmalnim poremećajima svijesti, teškim glavoboljama.
Diseminirana intravaskularna koagulopatija (DIC) može nastati kao komplikacija traume, sepse, malignog oboljenja.
U arteriolama mozga nastaju mnogobrojni sitni fibrinski trombi koji mogu izazvati ishemijski ili hemoragijski poremećaj.
Bolest srpastih stanica može izazvati trombotski moždani infarkt nakupljanjem crvenih krvnih stanica u moždanoj mikrocirkulaciji.
Deficit antitrombina III, inaktivatora trombina, nasljedno uvjetovan, ili nastao sekundarno u teškim oštećenjima jetre, nefrotskom sindromu, DIC, uzimanjem oralnih kontraceptiva, može biti uzrokom moždanog infarkta ili pak duboke venske tromboze.
Proteini C i S imaju snažno antitrombotičko i fibrinolitičko djelovanje, njihov primarni deficit ili pak deficit nastao u bolesti jetre, može pospješiti nastanak moždanog infarkta.
Cirkulirajući imunoglobulini mogu biti uzrokom od 1% do 2% moždanih udara u mlađih osoba.
Razlikujemo dva termina za moždani udar koji opisuju razvojni put
kliničke slike. Jedno je moždani infarkt u razvoju (progressive stroke), koji označava skupinu moždanih udara čija se klinička slika pogoršava uz pojavu novih neuroloških znakova u razdoblju nakon početka bolesti.
Druga su završeni moždani udari (completed stroke) koje karakterizira stabilna klinička slika koja se javlja odmah, u trenutku nastanka bolesti.
Infarkt u području bazilarne arterije može nastati okluzijom same arterije, obje vertebralne arterije ili samo jedne od njih ako je druga slabije razvijena.
Klinička se slika jako mijenja, ovisno o tome koji su ogranci zahvaćeni.
U slučaju okluzije bazilarne arterije, njezinog glavnog stabla, dolazi do opsežnog infarkta u vitalnim strukturama i često do poremećaja stanja svijesti zbog lezije retikularne formacije, a simptome se može prikazati u odnosu na mjesto lezije:
