U našem istraživanju je sudjelovao 21 ispitanik s oralnim nuspojavama zbog korištenja propolisa.

Iako je alergija na propolis potvrđena samo u jedne ispitanice, klinička slika i anamnestički navod o upotrebi propolisa jasno upućuju na dijagnozu oralne alergijske reakcije.

U prilog navedenoj tvrdnji ide i činjenica da je antigeni potencijal propolisa jako dobro poznat i dokumentiran te da su sve opisane nuspojave korištenja propolisa, osim akutnog zatajenja bubrega, alergijske etiologije.

13 od 21 (61,90%) bolesnika je bilo ženskog spola dok je 8 od 21 (38,10%) bolesnika bilo muškog spola.

Rezultati našeg istraživanja u suglasju su s rezultatima Hausen i sur. koji su također opisali veći udio žena u populaciji bolesnika alergičnih na propolis.

Topikalni preparati propolisa koje su bolesnici koristili su bile kapi, sprej, kreme i bomboni.

Šest od 21 (28,57%) bolesnika je koristilo kapi, 5 od 21 (23,81%) bolesnika je koristilo sprej, 1 od 21 (4,76%) bolesnika je koristio sprej, kapi, kremu i bombone a 9 od 21 (42,86%) bolesnika se ne sjeća koji oblik preparata propolisa su koristili.

U kliničkoj slici  u 19 od 21 (90,48%) bolesnika su dominirale erozije dok je

u 2 od 21 (9,52%) bolesnika kliničkom slikom dominirao eritem.

Što se tiče lokalizacije, promjene su u 7 od 21 (33,33%) bolesnika bile lokalizirane u cijeloj usnoj šupljini (Slika 3),

u 4 od 21 (19,05%) bolesnika na usnama

(Slika 4), u 2 od 21 (9,52%) bolesnika na mekom nepcu (Slika 5),

u 2 od 21 (9,52%) bolesnika na gingivi, u 2 od 21 (9,52%) bolesnika na tvrdom nepcu (Slika 6), u 2 od 21 (9,52%) bolesnika na jeziku, u 1 od 21 (4,76%) bolesnika u vestibulumu te u 1 od 21 (4,76%) bolesnika na dnu usne šupljine.

Izgled kliničkih promjena i kao i njihove lokalizacije slične su promjenama i lokalizacijama opisanim u literaturi  s iznimkom tvrdog i mekog nepca.

Simptomi su se pojavili u 6 od 21 (28.57%) bolesnika odmah nakon početka korištenja preparata propolisa, a u 5 od 21 (23.81%) bolesnika simptomi su primjećeni 3-4 dana poslije početka primjene preparata propolisa.

Jedan od 21 (4.76%) bolesnika naveo je pojavu simptoma 15 dana nakon početka primjene preparata propolisa, dok se  9 od 21 (42.86%) bolesnika nije moglo sjetiti koliko vremena je prošlo od početka korištenja preparata propolisa do pojave simptoma.

Fernandez i sur. opisuju pojavu simptoma nakon dva dana i nakon osam sati poslije korištenja preparata propolisa dok Brailo i sur. opisuju pojavu simptoma 10 dana nakon početka korištenja preparata propolisa.

Vrijeme početka simptoma u bolesnika ovog ispitivanja u skladu je s vremenom početka simptoma dokumentiranom u drugim slučajevima.

U terapiji su u 20 bolesnika korišteni topikalni kortikosteroidi dok su lezije u jedne bolesnice bile jako opsežne i zahtijevale su terapiju sistemskim kortikosteroidima. Vrijeme cijeljenja je u 12 od 21 (57,14%) bolesnika iznosilo 6 do 20 dana, u prosjeku 9 dana, dok 9 od 21 (42,86%) bolesnika nije došlo na zakazani kontrolni pregled  nakon 7 dana pa se može pretpostaviti da su lezije uredno zacijelile.

Tri od 21 (14,29%) bolesnika su koristili preparate propolisa za terapiju iritacije uzrokovane neadekvatnim protetskim nadomjeskom, 2 od 21 (9,52%) bolesnika su koristili propolis za terapiju gingivitisa,
2 od 21 (9,52%) bolesnika su koristili propolis za terapiju parodontitisa,
2 od 21 (9.52%) bolesnika su koristili propolis za terapiju afti,

1 od 21 (4,76%)  bolesnika je koristio propolis za terapiju edema donje usne, 1 od 21 (4,76%) bolesnika je koristio propolis kao sredstvo za oralnu higijenu te 1 od 21 (4,76%) bolesnika je koristio propolis za bržu regeneraciju desni nakon brušenja zubi.

Devet od 21 (42,86%) bolesnika se ne sjeća razlog zbog kojeg su počeli koristiti propolis.

Sedam od 21 (33,33%) bolesnika je počelo koristiti preparate propolisa samoinicijativno ili slušajući savjet prijatelja, dok je 5 od 21 (23,81%) bolesnika bilo savjetovano od strane stomatologa, liječnika opće prakse ili farmaceuta.

Devet od 21 (42,86%) bolesnika se ne sjeća tko im je preporučio korištenje preparata propolisa.

Iz navedenog se vidi da je propolis vrlo popularno sredstvo za liječenje različitih stanja usne šupljine među bolesnicima ali i među zdravstvenim djelatnicima iako u literaturi nema gotovo nikakvih dokaza o njegovom terapijskom učinku u liječenju bolesti usne šupljine.

Naime, pregledom nama dostupne literature pronašli smo samo dvije studije (17,18)  koje su potvrdile terapijski učinak propolisa u ukupno 30 ispitanika s oralnom kandidijazom kao i jedan prikaz slučaja o uspješnoj terapiji eozinofilnog ulkusa trinaestomjesečnog djeteta.

Sika 3. Promjene uzrokovane propolisom koje zahvaćaju cijelu usnu šupljinu

Slika 5. Promjene na usnama uzrokovane propolisom

Slika 5. Promjene na mekom nepcu uzrokovane propolisom

Slika 6. Promjene na tvrdom nepcu uzrokovane propolisom

Izvor: isječak dipl.rada Vice Budimir