Stomportal ažurira bazu diplomskih radova stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Dio baze možete vidjeti ovdje.
Most kao terapijsko sredstvo
MOST KAO TERAPIJSKO SREDSTVO
Oblik mosta je uvjetovan s četiri osnovna međusobno povezana čimbenika: statičko-mehaničkim, biološko-higijenskim, gradivnim i estetskim.
Statičko-mehanički čimbenik
Statičko-mehanički čimbenik od fiksno protetskog rada zahtjeva dugotrajnu čvrstoću i trajnost uz očuvanje zuba i okolnog tkiva.
Najčešće se u praksi rade kombinirani mostovi kojima metalna podloga jamči čvrstoću i tvrdoću, a time i bolju otpornost na žvačne sile i dugotrajnost rada, dok je nemetalna komponenta estetska. U novije vrijeme izrađuju se i nemetalni mostovi primjenom tehnologije vlaknasto ojačanih kompozita te iz staklokeramike koji također imaju zadovoljavajuću čvrstoću i tvrdoću i ne zahtijevaju metalnu potporu.
U skladu s zahtjevima statičko-mehaničkog čimbenika moraju se izrađivati i međučlanovi koji trebaju biti čvrsti, ispravno i dovoljno dimenzionirani da izdrže deformacije koje nastaju tijekom mastikacije ili parafunkcije. Spoj međučlana i sidra mora biti dovoljno dimenzioniran da omogući čvrstoću rada. Pravilo je da čvrstoća tijela mosta raste matematičkom progresijom sa širinom, a geometrijskom sa visinom, što znači da je most širok 1 cm dva puta otporniji od mosta širokog 0,5 cm ako su oba izrađena od istog materijala, ali je isto tako most koji je visok 1 cm četiri puta čvršći od onog visokog 0,5 cm (6).
Biološko-higijenski čimbenik mosta je važan jer tijelo mosta ima velik i kontinuiran utjecaj na stanje oralnog tkiva tijekom dugotrajnog nošenja mosta. Stoga se pri izradi mosta treba pridržavati nekih pravila da bi se spriječile upale parodonta i gingive zuba nosača, te sluznice ispod tijela mosta:
a) sve plohe mosta trebaju biti zaobljene i savršeno završno obrađene, jer hrapave površine omogućuju zadržavanje plaka više nego glatke.
b) sve plohe mosta trebaju biti dostupne fiziološkom i mehaničkom čišćenju, a naročito površine iznad sluznice grebena i papila
c) tijelo mosta ne smije mehanički pritiskati sluznicu, gingivu i papile
d) oralne plohe lateralnih članova se izrađuju kao kose, blago konveksne površine, zaobljenih krajeva i sa okluzalnom ravninom zatvaraju kut od približno 45º
e) oblik tijela mosta mora biti takav da ne zadržava hranu i omogućava mehaničko i fiziološko čišćenje
f) važno je izabrati biološki najkompatibilniji materijal koji neće kemijsko-toksično ni alergijski djelovati na sluznicu, te ga pravilno tehnološki obraditi.
Novi materijal mijenja ekosustav usne šupljine na različite načine. Današnje legure s obzirom na svoj raznoloki sastav, a time i svojstva, nisu samo pasivni element u usnoj šupljine. One na njega utječu u korozijskom i mikrobiološkom smislu. Mogu djelovati i opuštajući metalne ione-katione, koji mogu izazvati niskonaponske električne struje sa senzacijskim peckanjem ili djelovati alergijski ili citotoksično na organizam i udaljene organe. Upala gingive i sluznice se može javiti na bilo koji materijal koji je loše prilagođen i slabo tehnološki obrađen.
Gradivni čimbenik
S obzirom na materijale korištene pri izradi mosta možemo govoriti o:
1) metalnim mostovima
2) kombiniranim mostovima
3) nemetalnim mostovima
Ad1) Most izrađen u potpunosti iz metala je neestetski pa se danas takvi mostovi sve manje izrađuju. Indicirani su jedino u distalnom segmentu gdje su manje vidljivi, a od legura se koriste zlatne legure tip 2 i 3, zbog dobrih mehaničkih i bioloških svojstava. Metalni međučlan se najčešće koristi za nadomjestak prvog kutnjaka koji se učvršćuje inlejima za susjedne zube (Slika 2).
Slika 2. Metalni međučlan sidren na troplošne inleje.
Ad2) Kombinirani mostovi izrađeni su od estetskog i metalnog materijala. Estetski materijal dolazi kao obloga kovinskog kostura. Najčešće se koristi akrilat, keramika, te ceromerni materijali.
Akrilat je polimerni materijal koji ima odličnu primarnu estetiku, biokompatibilan je, jeftin i jednostavan za uportrebu. Loša svojstva akrilata su abrazivnost, velika elastičnost i osjetljivost na temperaturne promijene, poroznost, sklonost promjeni boje i inhibiranju tekućine.
Keramika ima izvrsnu estetiku, biokompatibilna je, tvrda, čvrsta ali i neelastična, pa je potrebno usklađivanje termičkih koeficijenata rastezanja sa metalom koji mora imati i točku solidus najmanje 100º C višu od temperature pečenja keramike.
Ceromerni materijali-Targis se također može koristiti za estetsko oblaganje metala, jer se kemijski veže za njega.
Legure koje se mogu upotrijebiti za izradu mostova dijele se na plemenite i neplemenite. Osobina po kojoj se metali dijele u te grupe je otpornost na koroziju.
Plemeniti metali za dentalne legure su zlato, platina i paladij.
Zlato je desetljećima bilo dominantno korištena legura u stomatologiji zbog dobrih fizikalnih i bioloških svojstava, a kod nekih i kao potpunp prihvaćen estetski nadomjestak. Čisto zlato je mekano i neelastično, pa se u protetici ne koristi već se njegova svojstva poboljšavaju dodatkom drugih metala. Za dentalne svrhe koriste se zlatne legure od 18 do 22 karata.
Paladij-srebrene legure ubrajamo u plemenite legure. Sivo-bijele boje, zadovoljavajućih mehaničkih svojstava, lako se obrađuju i biološki su prihvatljivi. Srebro u kombinaciji s paladijem poprima plemenita svojstva. Talište ovih legura je visoko pa im se zbog smanjenja tališta dodaju neplemeniti metali bakat, cink, nikal, krom, kositar i drugi u ukupnoj količini do 10%. Međutim, dodatak ovih metala smanjuje kvalitetu i otpornost na koroziju što se neutralizira dodavanjem 5-10% zlata. U promet dolaze pod nazivom AUROS, AUROPAL i dr.
Kobalt-krom legure su neplemenite legure i imaju veću tvrdoću od plemenitih legura, izvanredno su postojane na koroziju, bioinertne su, čvrste, elastične, male specifične težine i odličan su vodič temperature. Od negativnih sastojaka treba izdvojiti kontrakciju pri lijevanju koja iznosi otprilike 2,4% i potrebno ju je neutralizirati prikladnom masom za ulaganje,te otežanu laboratorijsku izradbu zbog velike tvrdoće. U promet dolaze kao WIRONIT, WISIL, VITALIUM i dr..
Nikal-krom legure su također neplemenite legure u kojima nikal povećava elastičnost, a i smanjuje cijenu ovih legura. Indikacije za ove legure su razmjerno veliki rasponi između nosača gdje trebamo krutost što će onemogućiti pucanje napečene keramike i njeno odvajanje (9). Zbog mogućih alergijskih reakcija na nikal potrebno ih je koristiti s oprezom.
Titan je neplemeniti metal otporan na koroziju, biokompatibilan je, male specifične težine i povoljne cijene, ali zbog loših svojstava, kao što su visoko talište i kemijska reaktivnost na visokim temperaturama, legira se. Legure su sastavljene od titana s dodatkom 20% kroma i 0,2% silicija ili dodatkom 25% paladija i 5% kroma u fosfatnim masama.
Ad3) U nemetalne mostove ubrajamo:
- Akrilatne mostove, koji su u potpunosti izrađeni od akrilata, ali se danas smatraju privremenim radovima zbog loših svojstava akrilatnog materijala. Najčešće se koriste kao privremeni mostovi za zaštitu brušenih bataljaka, te iz estetskih razloga za kraće vremensko razdoblje koje pokriva trajanje izradbe definitivnog mosta.
- Potpune keramičke mostove kraćih raspona može se izrađivati iz Vita In-ceram Alumina keramike kao najnovijih ojačanih potpuno keramičkih materijala (9) (Slika 3).
Slika 3. In-Ceram substruktura za most.
Estetski čimbenik
Estetski čimbenik je vodeći pri izradi prednjih mostova, ali nije zanemariv ni kod izrade stražnjih mostnih konstrukcija. Izgled međučlana ovisi o zubu kojeg nadomještamo pa razlikujemo frontalne i lateralne međučlanove. Tijelo mosta bi trebalo izgledati kao da izrasta iz grebena, a u prednjem segmentu je bitno da daje potporu usnici u cilju postizanja što prirodnijeg izgleda (8). Keramički materijali danas spadaju u vrh estetske i moderne fiksne protetike. Kod prednjih međučlanova obavezno se fasetira incizalni brid, a kod lateralnih se može fasetirati samo vestibularna ploha ili vestibularna i okluzalna. Okluzalna se fasetira kod donjih lateralnih zubi jer se vidi kod otvorenih usta. S estetskog stajališta, važno je uklopiti boju nadomjestka među preostale zube, a pri izradi semicirkularnog mosta može se i mijenjati ovisno o željama pacijenta.
PLOHE TIJELA MOSTA
Vestibularna ploha tijela mosta treba u potpunosti oponašati zub koji nadoknađuje i po boji i po obliku, a izrađuje se od estetskog materijala (6). Vestibularne plohe mosta modeliraju se što sličnije zubu koji se nadoknađuje na način da njihov oblik ne utječe na utiskivanje i zadržavanje hrane u vestibularnom dijelu oralne sluznice.
Oralna ploha (lingvalna ili palatinalna) ne mora biti strogo morfološki oblikovana, ali ne smije ni u potpunosti odstupati od prirodnog oblika zbog smetnji jeziku i fonaciji. Pri njenom oblikovanju mora se poštivati higijensko-biološki čimbenik, odnosno mora se omogućiti mehaničko i fiziološko čišćenje, pa se stoga kod lateralnih međučlanova oralnih ploha izrađuje kao kosa i konveksna površina zaobljenih krajeva koja sa okluzijskom ravninom zatvara higijenski kut od oribližno 45º (12) (Slika 4).
Slika 4. Prikaz oralne plohe tijela mosta (8).
Okluzalna ploha se izrađuje prema pravilima artikulacije i okluzije, odnosno u skladu s individualnom okluzijom pacijenta. Izrada nižih i plosnatijih kvržica te proširenje fisura omogućuje nesmetane klizne krenje, pa govorimo o tolerantnoj ili produženoj centralnoj okluziji. Sa statičkog stajališta, okluzalna ploha se izrađuje uža od plohe zuba koji se nadomješta, kako bi se smanjilo okluzijsko opterećenje nosača mosta (13). Molari se modeliraju za širinu premolara, a premolari za jednu trećinu uže od prirodnih premolara.
Aproksimalna ploha međučlana je točkasto spojena s drugim međučlanom ili nosačem mosta i pri tome treba paziti da je ostavljeno dovoljno mjesta za interdentalnu papilu, odnosno održavanje higijene, pa kontakna točka mora biti više od 3 mm iznad ruba gingive (14). Iz tog se razloga aproksimalna ploha izrađuje iznad papile kako bi pacijent mogao pomoću zubne svile ili interdentalne četkice čistit te predjele (Slika 5).
Slika 5. Prikaz pravilnog i nepravilnog modeliranja aproksimalnih spojeva (15).
