Pet milijardi ljudi širom svijeta ima problema s pokvarenim zubima, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija rušeći mit o zdravstvenom napretku koji je iskorijenio karijes.

Propadanje zubi i bolesti zubnog mesa najviše pogađaju industrijalizirana društva i zemlje u razvoju, a najmanje nerazvijenu Afriku. Novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) donosi procjenu da u razvijenim zemljama na bolesti usne šupljine otpada do 10 posto svih zdravstvenih troškova, teret s kojim se i bogati zdravstveni fondovi sve teže nose.

Budući da su se pomirili s raširenošću namirnica koje uzrokuju propadanje zubi, poput bijelog šećera, stručnjaci upozoravaju na druge moguće uzroke. Naime, mnogi ljudi ne žele shvatiti da dobra higijena usne šupljine može pridonijeti dužem i boljem životu. Naime, gubitak zubi često dovodi do lošije prehrane, što rezultira drugim zdravstvenim problemima.

Dr. Catherine Le Gales-Camus iz WHO-a smatra da mnogi na gubitak zubi gledaju kao na prirodnu posljedicu starenja iako je u stvarnosti riječ o slučajevima u kojima se problem najčešće može spriječiti.

"Postoji predodžba da u razvijenom svijetu karijes ne postoji, no propadanje zubi javlja se kod 60 do 90% školske djece i kod velike većine odraslih", dodaje ona.

Zemlje Latinske Amerike i neke azijske zemlje bilježe najveći broj slučajeva karijesa, a za bolesti zubnog mesa, posebno u razvijenom svijetu, najčešći je krivac pušenje.

Problema s usnom šupljinom najmanje je u Africi, no stručnjaci se boje da će sa širenjem bijelog šećera i drugih loših navika zapadnjačke civilizacije na tom kontinentu doći do širenja problema.

I dok se u južnoj Aziji zbog raširene navike žvakanja betel oraha javlja velik broj tumora desni i grkljana, broj oboljelih se povećao i u Danskoj, Njemačkoj i Škotskoj te nešto manje u Australiji, SAD-u, Novom Zelendu i Japanu, što se objašnjava posljedicom česte konzumacije alkohola i duhana.