Stomatologija za vas

28.09.2008., nedjelja

Čišćenje zubnim koncem uništava bakterije koje uzrokuju karijes i bolesti parodonta

Kada vam stomatolog kaže da zube čistite zubnim koncem, možda ćete se pitati hoće li to dovesti do ikakve promjene. Studija na blizancima pokazuje da hoće.

Znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku su proučavali 51 par identičnih blizanaca. Bili su stari između 12 i 21 godine. Tijekom studije, svi su blizanci četkali zube i jezik ručnom četkicom za zube i zubnom pastom. Jedan blizanac u svakom paru je također zube čistio i koncem.

Nakon dva tjedna, znanstvenici su uzeli uzorak bakterija iz usta svake osobe.

Blizanci koji nisu čistili zube koncem su imali veći broj bakterija koje mogu uzrokovati karijes i bolesti parodonta. Oni blizanci koji su koristili zubni konac, imali su veći broj bakterija koje se ne mogu povezati s bolestima usta.

Ova studija pokazuje utjecaj koji čišćenje zubnim koncem može imati na oralno zdravlje. Čišćenje koncem značajno smanjuje broj loših bakterija u ustima.

Studije koje se provode na blizancima imaju veću važnost jer blizanci odgajani u istom kućanstvu najčešće imaju i slične navike. Na primjer, mogu imati sličnu frekvenciju hranjenja i četkanja. Jednojajčani blizanci imaju i iste gene. To znači da genetski faktori ne utječu na izvođenje zaključaka o načinima provođenja oralne higijene, kao što je čišćenje koncem.

Ova se studija pojavila u časopisu Journal of Periodontology u kolovozu.

_______________

Izvor: Journal of Periodontology

- 19:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.03.2008., ponedjeljak

IZBJELJIVANJE ZUBA U ORDINACIJI - In office bleaching

Naziva se još power bleaching i assisted bleaching. Najčešće se upotrebljavaju 30–35%-tni vodik peroksid i 35%-tni karbamid peroksid uz aktivatore izbjeljivanja (svjetlo, toplina, laser). U ordinaciji se obavlja pregled i postavlja dijagnoza s obzirom na etiologiju obojenja. Ljudi kod kuće ponekad rabe sredstva za izbjeljivanje kada ona uopće nisu indicirana, odnosno kad su apsolutno kontraindicirana. Primjerice veliki nedijagnosticirani karijes, neadekvatni ispun s velikom rubnom pukotinom ili čak unutarnja resorpcija ili neko drugo patološko stanje koje neupućena osoba ne može prepoznati.

PRIPREMA PACIJENTA

1. ANAMNEZA
Stomatolog uzima opću i stomatološku anamnezu (doznaje podatke o traumi zuba, kada se pojavilo obojenje, raniji zahvati na tom zubu i redovitost odlaska na kontrolne stomatološke preglede).

2. STOMATOLOŠKI PREGLED
Utvrđuje se dentalni status tj. postojeći karijesi, neadekvatni ispuni s rubnim propuštanjem koje treba zamijeniti prije izbjeljivanja, ispuni tamnije boje koji će se morati zamijeniti nakon izbjeljivanja, postojeće pukotine cakline, erozije, abrazije i atricije, parodontni status, koji zub ili skupinu zuba treba izbijeliti, te se određuje boja zuba prema ključu boja.

3. RENTGENSKA ANALIZA
Na RTG-u se utvrđuje periapikalni status i stanje punjenja korijenskih kanala avitalnih zuba, te morfologija pulpnih komorica vitalnih zuba.

4. TESTIRANJE VITALITETA
Prije postupka izbjeljivanja treba provjeriti vitalitet zuba da bi se utvrdila vitalnost i otkrila eventualna prosjetljivost na promjene temperature.

5. FOTOGRAFIRANJE
Također zube treba fotografirati da bi imali kontrolnu snimku za procjenu rezultata prije i poslije tretmana, a može se napraviti i kompjutorska simulacija koja prikazuje očekivani rezultat izbjeljivanja.

POSTUPAK IZBJELJIVANJA

1. Pacijenta treba zaštititi adekvatnim prekrivačem kako ne bi došlo do ozljede ruku i spaljivanja odjeće.

2. Slijedi temeljito uklanjanje mekih i tvrdih zubnih naslaga, te površinskih obojenja.

3. Oko zuba se stavlja sredstvo za zaštitu gingive. To se sredstvo također stavlja i na sve amalgamske ispune i kovinske restoracije da se spriječi provođenje topline do pulpe. Zubi se izoliraju koferdamom, te se oko svakog zuba stavi zubni konac koji dodatno sprječava oštećenje gingive. Višak sredstva za zaštitu gingive se uklanja i zubi se temeljito čiste jer na njima ne smije biti nikakvog zaostatnog materijala.

4. Slijedi ispiranje zuba.

5. Zubi s jačim obojenjem mogu se jetkati 37%-tnom ortofosfornom kiselinom 5 sekundi da bi se povećala difuzija peroksida u tvrda zubna tkiva.

6. Zubi se ponovno isperu i posuše.

7. Usnice se zaštite gazom namočenom u hladnu vodu.
8. Nakon pripreme pacijenta nanosi se sredstvo za izbjeljivanje. Ono se može samo ostaviti određeno vrijeme ili se učinak izbjeljivanja pojačava primjenom svjetla, topline ili lasera.

Ako se kao aktivator izbjeljivanja koristi toplina, na zube se stavlja jednoslojna gaza zasićena 35%-tnim vodik peroksidom, te se izvor topline usmjeri na labijalne plohe zuba, 30 centimetara od njih. Gaza ostaje na zubima 20–30 minuta i čitavo vrijeme mora biti vlažna. Kapaljkom se nadodaje sredstvo za izbjeljivanje. Nakon toga, gaza se uklanja, zubi se obilno ispiru toplom vodom i odstranjuje se koferdam. Tretman završava poliranjem zuba i fluoridacijom. Ako dođe do preosjetljivosti, nekoliko dana nakon tretmana treba izbjegavati hladna pića i hranu, te popiti analgetik.

Ako se kao aktivator izbjeljivanja koristi laser na zube se aplicira 35–50%-tni vodik peroksid u gelu, te se osvjetle laserom 30 sekundi za svaki zub. Kad se postigne željena nijansa višak se gela obriše te se zubi isperu, ispoliraju i fluoridiraju. Nekoliko dana nakon tretmana zubi su zbog dehidracije jače prijemljivi za vanjske pigmente pa se proporučuje upotreba seta za izbjeljivanje kod kuće dok se ne stabilizira boja zuba. Matrica s materijalom za izbjeljivanje nosi se 15–30 minuta dnevno kroz 3–10 dana.

UPOZORENJE: Da bi se stabilizirala boja zuba nakon izbjeljivanja još najmanje 2 tjedna treba izbjegavati pušenje, kavu, crno vino, te ostala pigmentirana pića i hranu.

- 10:40 - Komentari (10) - Isprintaj - #

07.03.2008., petak

Promjena boje zuba

Uzroci obojenja zuba su raznoliki i kompleksni, a može ih se podijeliti na vanjske, unutarnje i internalizirane.

VANJSKA OBOJENJA

Zahvaćaju sve zube u čeljusti. Nalaze se na površini zuba, a nastaju zbog loše oralne higijene i nakupljanja mekih i tvrdih zubnih naslaga, učestale kozumacije kave, tamnih čajeva, crnog vina, pušenja, hrane bogate tamnim pigmentima (borovnice, kupine, tamna čokolada), te dugotrajne upotrebe oralnih antiseptika (klorheksidin, Corsodyl).

Obojenje uzrokovano pušenjem

Vanjska se obojenja najčešće lako odstranjuju u stomatološkoj ordinaciji upotrebom zvučnih i ultrazvučnih instrumenata, pjeskara, gumica i pasta za poliranje zuba, te redovitom oralnom higijenom.

UNUTARNJA OBOJENJA

Kod unutarnjih je obojenja zuba obojena tvar (kromogen) ugrađena u caklinu i/ili dentin. Zahvaćen je jedan zub, skupina zubi ili svi zubi. Uzroci unutarnjeg obojenja mogu biti:

1. Metabolički – smeđe, crveno-ljubičasto ili žuto-zeleno obojenje je posljedica nasljednih ili stečenih metaboličkih bolesti kao što su alkaptonurija, kongenitalna eritropoetska porfirija i fetalna eritroblastoza.

2. Nasljedni uzroci – jantarno, smeđe ili ljubičasto-sivo obojenje je posljedica nasljednog poremećaja u razvoju cakline i dentina (amelogeneza imperfekta, dentinogeneza imperfekta, dentinska displazija, pigmentna inkontinencija).

Amelogeneza imperfekta

3. Jatrogeni uzroci – obojenje je uzrokovano stomatološkim zahvatom (ostaci pulpe nakon endodontskog zahvata, materijali za punjenje korijenskih kanala) ili je posljedica sistemske primjene tetraciklina tijekom mineralizacije zuba (primjena do 28. tjedna trudnoće zahvaća mliječnu denticiju, a krajem prve i početkom druge godine života zahvaća trajnu denticiju) i sistemske primjene fluora (dentalna fluoroza - bjelkaste mrljice ili difuzne kredasto bijele, smeđe ili crne promjene).

Tetraciklinsko obojenje

Dentalna fluoroza

4. Trauma zuba – produkti razgradnje krvi uzrokuju sivo obojenje zuba.

5. Idiopatske diskoloracije
Molar-inciziv hipomineralizacija – stanje nepoznatog uzroka s izraženom hipomineralizacijom cakline koja zahvaća incizive i prve trajne molare. Obojenje je bijelo, žuto ili smeđe, oštom granicom odjeljeno od nezahvaćene cakline.

6. Starenje
Prirodnom tamjenju zuba doprinosi trošenje cakline i odlaganje sekundarnog i tercijarnog dentina.

INTERNALIZIRANA OBOJENJA

Posljedica su prodora vanjskih kromogena u dentin kroz razvojne ili stečene defekte u caklini zbog:
funkcije i parafunkcije:
- trošenje zuba uslijed parafunkcija,
- pukotine cakline nastale zbog velikog okluzalnog opterećenja,
- lom cakline uz rub ispuna,
- trošenje zuba posredstvom nekog predmeta i
- kemijska oštećenja zuba
razvoja karijesa (bijele točkaste lezije do opsežne crne diskoloracije) i
upotrebe restorativnih materijala (siva i crna obojenja oko amalgamskih ispuna).

Opsežne kariozne diskoloracije

Uklanjanje unutarnjih i internaliziranih obojenja vrši se u stomatološkoj ordinaciji izbjeljivanjem kemijskim sredstvima uz aktivator (svjetlo, toplina, laser), a također je poželjno da se kombinira izbjeljivanje u ordinaciji i kod kuće. Kod dubokih, tvrdokornih obojenja primjenjuju se radikalnije metode kao što su izrada adhezijskog ispuna, estetske keramičke ljuske ili potpune estetske krunice.

__________

Izvor: Dental Update 2005

- 21:22 - Komentari (18) - Isprintaj - #

28.02.2008., četvrtak

Oralni problemi asmatičara

Otprilike 6 – 8 % djece u Hrvatskoj boluje od astme. Astma se liječi medikamentima koji mogu uzrokovati povećanu učestalost karijesa, loš zadah, bolesti zubnog mesa (gingive) i pričvrsnog aparata zuba (parodonta) .

Asmatičari često dišu na usta, a to u kombinaciji s lijekovima kao što su kortikosteroidi dovodi do smanjenog protoka sline u ustima te osjećaja koji pacijenti opisuju kao ‘suha usta’. Bez zaštitinog učinka sline povećava se rizik za nastanak zubnog karijesa, te je često prisutan neugodan zadah iz usta. Kod pacijenata koji ne održavaju oralnu higijenu četkanjem i ne koriste zubni konac javlja se upala zubnog mesa koja se manifestira crvenilom i krvarenjem, a može se razviti i parodontna bolest koja dovodi do klimanja zuba.

Inhalacijski lijekovi nakon dugotrajne primjene uzrokuju crvenilo na stražnjem dijelu usne šupljine koje se može proširiti po cijeloj usnoj šupljini te ždrijelu.

Pacijenti koji uz astmu pate od izrazitog straha od stomatološkog zahvata trebaju upoznati stomatologa sa stanjem svoje bolesti da bi se spriječio mogući asmatični napad tijekom zahvata. Također je preporučljivo da uz sebe uvijek imaju lijekove koje koriste u terapiji astme.

Savjeti za pacijente s astmom:

- upozorite stomatologa da bolujete od astme,
- redovito kontrolirajte astmu,
- nosite sa sobom lijekove koje koristite u terapiji astme u stomatološku ordinaciju,
- nakon korištenja inhalatora isperite usta vodom,
- savjetujte se sa stomatologom o pečaćenju fisura i fluoridaciji zuba,
- redovito održavajte oralnu higijenu četkicom i pastom, te koncem za zube.

________

Izvor: General Dentistry, November 2007, www.plivazdravlje.hr

- 20:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

13.01.2008., nedjelja

Zadržite svoje zube zbog boljeg zdravlja

Mnogi ljudi vjeruju da je gubitak zubi dio procesa starenja. To je samo mit. Čuvanje vlastitih zubi vam, u stvari može pomoći da ostanete zdravi.

Znanstvenici su proučavali oko 700 odraslih Australaca u dobi od 45 do 54 godine. Otkrili su, bez iznenađenja, da ljudi s više vlastitih zubi mogu žvakati bolje.

Međutim, otkrili su i da su ljudi s više vlastitih zubi zdraviji i da se bolje osjećaju. Također, osobe koje žvaču bolje imaju i manje oralnih problema.

Još jedna studija podupire ovo istraživanje. Znanstvenici su proučavali 321 odraslu osobu u Francuskoj. Svi su živjeli u staračkim domovima. Otprilike 1 od svake 4 osobe nije uopće imala zube. To su bile osobe s 87 ili više godina. Kod njih su vjerojatnije bile bubrežne bolesti ili neurološke kao što je Alzheimerova bolest.

Francuski su istraživači zaključili da opći zdravstveni problemi izlažu ljude riziku od gubitka zubi, a osobe koje su izgubile svoje zube, imale su i lošije oralno zdravlje.

Neke druge studije su pokazale kako gubitak zubi utječe na opće zdravlje i kako može izložiti ljude riziku za nastanak malnutricije, nesposobnosti ili gubitku neovisnosti i bitnom smanjenju kvalitete života. Kod ljudi koji izgube zube, ne nastoje svi i nadoknaditi izgubljeno. U francuskoj studiji 31% ljudi bez zubi nije imalo proteze.

Australska je studija objavljena u časopisu Quality of Life Research u izdanju za prosinac, a francuska se studija pojavila u časopisu Gerodontology, također u prosincu.

__________

Izvor: Quality of Life Research i Gerodontology

- 13:54 - Komentari (4) - Isprintaj - #

07.12.2007., petak

Četkicu na sunce!

Ako ste mislili da je do sada solarno upogonjeno sve što je moglo biti, krivo ste mislili, ili niste bili u Japanu.

Četkica za zube sljedeća je na redu za napajanje. No, ne koristi svjetlost kao energiju, nego kao pastu!

Još prije 15 godina u Japanu je dizajnirana prva četkica za zube kojoj ne treba pasta za učinkovito čišćenje. Ispod najlonskih vlakana nalazio se sloj titanij-dioksida, koji bi u dodiru s vodom oslobađao elektrone, a koji bi reagirali na kiselinu u zubima i pomagali u razbijanju zubnih naslaga.

Najnoviji model ove četkice Soladey J3X radi na jednakom principu, samo još efikasnije. Četkica, inače izmjenjive glave, na kraju drške ima solarnu ploču koja elektrone žicom duž vrata četkice prenosi do zubi, gdje potom principom ionizacije ubijaju dvije bakterije ključne u nastanku paradentoze.

Tvrtka Shiken, koja stoji iza ovog izuma, već godinama u Japanu uspješno prodaje ovu četkicu za pranje bez paste, a proizvod je dostupan i na europskom tržištu.

_______

Izvor: Net.hr

- 00:14 - Komentari (2) - Isprintaj - #

30.11.2007., petak

Bolesti parodonta nose i veće zdravstvene troškove

Osobe s najozbiljnijim oblikom parodontne bolesti imaju i najveće zdravstvene troškove, ističu znanstvenici.

Promatrali su 4285 odraslih Japanaca. Osobe u promatranoj skupini su bile stare od 40 do 59 godina. Sve su radile u državnoj službi. Tijekom studije koja je trajala 3,5 godine bilježene su zdravstvene promjene i troškovi liječenja.

Osobe koje su imale izraženiji oblik parodone bolesti na početku studije, trošile su oko 20% više sredstava na ukupno liječenje tijekom promatranih 3,5 godina. Također su i češće bile primane na bolničko liječenje.

Muškarcima s izraženim oblikom parodontne bolesti, bolnički su troškovi bili 75% veći nego muškarcima sa zdravim parodontom.

Osobe s najtežim stupnjevima parodontne bolesti su imale najveće troškove stomatoloških usluga od bilo koje grupe, tijekom studije. Također su i češće morale posjećivati stomatologa.

Parodontna bolest je infekcija koja oštećuje desni, kost i druga tkiva koja služe kao potpora zubima. U najgorem obliku uzrokuje gubitak zuba.

Posljednje su studije pokazale da parodontna bolest može biti povezana i s drugim oboljenjima u svim dijelovima tijela. To uključuje moždani udar, bolesti srca, prerano rođenje djeteta i dr. Osobe koje imaju dijabetes i parodontnu bolest imaju puno veće probleme prilikom kontrole razine šećera u krvi.

Japanska studija nije uključivala ljude s dijabetesom, bolestima jetre i srca. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Periodontology u izdanju za studeni.

_________

Izvor: Journal of Periodontology

- 19:18 - Komentari (2) - Isprintaj - #

26.11.2007., ponedjeljak

Je li prekomjerna težina loša za zube?

Znanstvenici govore da pretila djeca nemaju više karijesa u odnosu na djecu normalne tjelesne težine.

Istraživači sa Sveučilšta Pennsylvania su proveli istraživanje. Mjerili su indeks tjelesne mase (BMI) kod 135 djece. Indeks tjelesne mase je parametar koji liječnici koriste ne bi li utvrdili da li netko ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Znanstvenici su također tražili kariozne zube kod svakog djeteta.

Djeca s povećanom tjelesnom masom nisu imala više karijesa. Međutim, znanstvenici u ovom području nisu usuglašeni. Prema nekim studijama, pretila djeca imaju isti broj karioznih zubi kao i ostala djeca. Jedna je studija pak pokazala da imaju i manje, dok su ostala istraživanja utvrdila veći broj karioznih zubi nego kod ostale djece.

Karijes je bolest uzrokovana bakterijama u ustima. Bakterije razgrađuju šećer iz hrane i stvaraju kiselinu. Kiselina zatim uzrokuje propadanje tvrdih zubnih tkiva što u konačnici dovodi do kaviteta na zubu.

Neki stručnjaci misle kako pretila djeca ipak jedu više slatke hrane i piju više zaslađenih pića, pa je veća vjerojatnost da će imati i više karijesa.

Studija sa Sveučilišta Pennsylvania je objavljena u časopisu Journal of Dental Education u broju za studeni.

________

Izvor: Journal of Dental Education

- 23:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.