Pravilnim izborom namirnica i načinima kuhanja, u zimskim danima možete ojačati imunitet te podržati i održati svoje zdravlje. Evo što predlaže Jadranka Boban Pejić, prvo ime prirodne prehrane u nas i voditeljica Makronove.

Način prehrane i kuhanja zimi u mnogočemu slijedi
jesenje navike. I dalje je na jelovniku bundeva,
različito korjenasto povrće, kupus, brokoli i slično.
Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe i
rotkve te ponekad krumpir odlični su u juhama i
varivima, ali i u složencima i zapečenim jelima.
Skrenula bih vam pažnju na četiri vrste
korjenastog povrća koje zaista može pomoći u
očuvanju zdravlja zimi:

1. Češnjak pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratornog trakta. Također djeluje protuupalno te u oslobađanju od bakterija, gljivica i parazita koji ponekad napadaju naš organizam. Iako postoje pravi obožavatelji češnjaka, treba imati na umu da previše nije dobro pa ga treba koristiti u malim količinama i lagano pirjanog jer sirov može iritirati želudac. Pirjan ili kuhan, još uvijek sadržava sve svoje kvalitete i daje jelu poseban okus.
2. Đumbir, svjež ili sušen, daje jelu ljutkast okus, pomaže cirkulaciji i grije organizam, a odličan okus daje juhama, varivima i jelima od mahunarki. Pomaže kod mučnina, plinova u crijevima i prehlade.
3. Kuzu je planinski korijen s istoka koji je najpoznatiji po tome što neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i zaista može zamijeniti sveprisutni aspirin u prvoj pomoći. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade. Može se nabaviti sušen u trgovinama prirodne hrane. treba ga raznutiti u malo hladne vodei dodavati u juhe, variva, deserte, koji će se zgusnuti, pa se često koristi i u tu svrhu.
4. Korijen lotusa, koji se kod nas može naći suh ili u prahu, odličan je za probleme respiratornog trakta.

Mahunarke i žitarice čine važan dio zimske prehrane i neophodan izvor bjelančevina. Žitarice treba dnevno izmjenjivati s malim naglaskom na češće korištenje heljde i zobi, žitarica koje najviše griju organizam.

Što se tiče voća, zimi nemamo poseban izbor, osim naravno južnog voća, koje je bolje ne jesti ili jesti u malim količinama. Naime, južno voće, s obzirom na to da dolazi iz tropskih krajeva, hladi organizam, što nam tijekom zime zaista nije potrebno. Naša tradicija se zimi uglavnom bazira na suhom voću te različitim džemovima i pekmezima koji su najbolji ako su pripremljeni bez šećera. Posebno preporučujem suho voće koje osim svoje zamamne slatkoće ima vrlo značajne količine minerala poput željeza i kalcija.

Što se tiče pripreme hrane, dobro je da veći dio onoga što jedemo bude kuhano, jer na taj način grijemo organizam pa se preporučuju sljedeći načini pripreme hrane zimi:

1. Pečenje u pećnici – važno je shvatiti da pri pečenju namirnica omekšava od suhe topline, što znači da se sadržaj vlage u namirnicama smanjuje pa treba posebnu pozornost obratiti na to da jelo ne bude presuho. Za pečenje bilo kojeg jela potrebno je pećnicu prvo zagrijati, a potom jelo staviti unutra.
2. Pirjanje korjenastog povrća, samog ili u kombinaciji sa žitaricama, na sezamovom ili suncokretovom ulju, vrlo je čest način pripreme namirnica zimi. Pri pirjanju treba što više pustiti povrće da se pirja u vlastitom soku i dodavati samo malo vode. Tako će povrće biti hranjivije, a i ukusnije.
3. Kuhanje pod tlakom odnosi se prije svega na žitarice i mahunarke kojima omogućava da se brže skuhaju i omekšaju. Preporučuje se posebno onima kojima treba jača prehrana koja će ih koncentrirati i fokusirati te dati više kontrahirajuću energiju.

Mnogi se pitaju kako s ovakvim načinom kuhanja i bez svježih citrusa osigurati dovoljnu količinu vitamina C. Potrebne količine vitamina C mogu se osigurati iz lišća i korijena peršina, kiselog kupusa te zelenog lisnatog povrća koje nam stiže iz Dalmacije. Vitamin C iz ovih namirnica puno se lakše iskorištava iz ovih namirnica nego li iz citrusa, čiji sok i koricu također možemo koristiti u pripravljanju različitih preljeva za korjenasto i zeleno lisnato povrće. Zadnja istraživanja su pokazala da je vitamin C termostabilan (80%) do 8 minuta kuhanja pa to treba imati na umu kod pripremanja hrane.

Logičan zaključak je da zimi trebamo manje količine tekućine. No, uvjeti centralnog grijanja i prekomjernog zagrijavanja prostorija u kojima boravimo vrlo često prekomjerno isušuju naš organizam pa je stoga jako važno posebnu pozornost posvetiti kvaliteti tekućine koju koristimo zimi.

Najvažnija tekućina zimi dolazi nam iz juha ili, bolje rečeno, najvažnija tekućina zimi jest juha. Stoga, evo nekoliko naputaka kako napraviti ukusnu zimsku juhu:

1. Prije kuhanja, pirjajte povrće za juhu u tamnom sezamovom ulju.
2. Umjesto vode, dodajte temeljac spravljen od kore povrća.
3. Zobene pahuljice daju poseban izgled i gustoću zimskim juhama.
4. Koristite začinske trave za začinjavanje (bosiljak je moj najdraži izbor).
5. Miso, pasta od soje i žitarica, zimi zaista može učiniti čuda u zaštiti od viroza, bržem oporavku, otklanjanju umora i slično.

Kuhinja je najtoplije mjesto tijekom zime pa se nadam da će vas ta toplina privući da kreirate ukusna jela, a i svoje zdravlje.

Izvor:

-http://www.makronova.com/article.aspx?partID=990