Stomportal ažurira bazu diplomskih radova stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Dio baze možete vidjeti ovdje.
Znanstvenici otkrivaju: pušenje u trudnoći uzrokuje rascjep usne i nepca
Znanstvenici otkrivaju: pušenje u trudnoći uzrokuje rascjep usne i nepca
U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su otkrili da žene koje puše tijekom trudnoće i nose fetus u čijem DNA nedostaju obje kopije gena uključenog u detoksikaciju dima iz cigarete, imaju izraženo povećan rizik da se dijete rodi s rascjepom usne i/ili nepca.
Prema znastvenicima, oko četvrtine djece europskih roditelja i pretpostavlja se do 60% njih azijskog nasljeđa nema obje kopije gena nazvanog GSTT1 (glutathione S-transferase theta 1). Prema podacima objavljenim u siječanjskom broju časopisa American Journal of Human Genetics, izračunato je da ako trudnica puši 15 ili više cigareta na dan a njeno dijete nema kopije gena GSTT1 (glutathione S-transferase theta 1), šanse da se ono rodi s rascjepom su čak 20 puta veće! U svijetu oko 12 milijuna žena puši u trudnoći!
Jednog će dana biti moguće testirati roditelje i utvrditi njihov GSTT1 (glutathione S-transferase theta 1) status. Kako fetus nasljeđuje gene od majki i oca, test će moći odrediti vjerojatnost da se dijete rodi bez GSTT1 gena za detoksikaciju dima iz cigarete. Test sigurno ne bi mogao smanjiti djetetov rizik za nastanak rascjepa jer to ovisi i o brojnim čimbenicima iz okoliša, ali bi mogao predstavljati dovoljan razlog majkama da prestanu pušiti, zbog svog ali i djetetova zdravlja. U SAD-u se jedno od 750 djece rađa s izoliranim, tzv. ne-sindromičnim, rascjepom usne i/ili nepca. Stanje je moguće korigirati ali uvijek zahtjeva nekoliko operacija. Obitelji često prolaze izrazite emocionalne i financijske teškoće tijekom tog procesa, a dijete učestalo zahtjeva brojne druge usluge, uključujući i kompleksnu stomatološku i logopedsku terapiju. Podaci iz studija, koji su potvrdili da trudnice koje puše imaju veći rizik da im se djeca rode s rascjepom, izbacili su dva povezana pitanja. Prvo, da li genetske varijacije kod majke utječu na njen metabolizam detoksikacije dima cigarete i stvaranje nusprodukata koji tijekom djetetova razvoja izazivaju rascjep? Ili, genetske varijacije fetusa same kompromitiraju njegov metabolizam detoksikacije dima i uzrokuju rascjep? Da bi pronašli odgovore, američki su znanstvenici zajedno s danskim kolegama proveli veliku, kompleksnu i jedinstvenu međunarodnu studiju. Prvo su načinili listu interesantnih 16 gena, od kojih svaki kodira proteine koji su uključeni u metabolizam detoksikacije opasnih kemikalija. Izabrani su geni za koje je dokazano prisustvo u detoksikaciji dima iz cigarete ili imaju utjecaj na općenitu detoksikaciju u organizmu. Ovi geni su inače vrlo varijabilni od osobe do osobe u njihovoj DNA strukturi, a tijekom studije se htjelo vidjeti kako njihove varijacije mogu utjecati na sposobnost organizma da se nosi s detoksikacijom toksičnih produkata cigaretnog dima. Veliku pomoć pružila je postojeća baza podataka djece s rascjepima, njihovih roditelja te braće i sestara. Sveukupno, znanstvenici su analizirali 5000 DNA uzoraka s oba kontinenta, uključujući 1244 uzorka od djece s rascjepima. Tako su obitelji iz Danske i Iowe, SAD, pružile mogućnost da se nezavisno potvrde nalazi u dvije udaljene populacije.
Kao dodatak, imali su i pomoć javno dostupnog COGENE projekta, opsežne elektronske baze podataka ekspresije gena tijekom različitih stadija razvoja. Baza podataka se pokazala posebno korisnom jer rascjep usne i/ili nepca nastupa tijekom prvih 5 do 12 tjedana razvoja. To je značilo da su znanstvenici morali biti sigurni, ne samo da su geni koji su im bili od interesa izraženi u tom vitalnom periodu, već da su uključeni u razvoj kraniofacijalnih struktura. Ako su geni ispunjavali oba kriterija, istraživači su se nadali da će ih podaci uputiti prema genetskoj interakciji. Iz analiza je zaključeno da majke koje puše dovode do izlaganja toksičnom okolišu, što može biti izuzetno pojačano genetikom samog fetusa i stvoriti rascjep. Ovi podaci su prvi put uspjeli dokumentirati interakciju u genskom okolišu tijekom nastanka rascjepa, na molekularnoj razini. Također, utiru put budućim studijama da definiraju specifični molekularni lanac događaja koji vodi rascjepu, vitalnoj informaciji za razumjevanja a jednog dana i prevenciji rascjepa. Tijekom prolaska kroz podatke, znanstvenici su posebno označili gen GSTT(glutathione S-transferase theta ) i njegov doprinos nastanku rascjepa. Taj gen kodira u tijelu približno 20 različitih enzima glutation S-transferaza. Ovi enzimi igraju udruženu ulogu u normalnim procesima detoksikacije, od droga i industrijskih kemikalija do detoksikacije policikličkih aromatskih hidrokarbonata, ključnih komponenti dima iz cigarete. Znanstveni su potvrdili da su trudnice koje puše i k tome nose fetus koji nema GSTT1(glutathione S-transferase theta 1) gen puno rizičnije za rođenje djeteta s rascjepom. Tvrdnja je potvrđena i Iowi, SAD i Danskoj nakon što je u COGENE bazi podataka utvrđeno da gen ima izrazitu ulogu u razvoju kraniofacijalnih struktura. Možda se usna i nepce mogu formirati bez ovog gena ali ako kemikalije iz dima uđu u interakciju s normalnim procesima razvoja, fetusi bez tog gena su u velikoj opasnosti. Za sada postoje podaci o 350 gena u ovom procesu i sigurno treba napraviti kompleksnije analize, ali na tome se radi i tijekom nekoliko mjeseci očekuju nas zanimljivi rezultati.
Izvor: Originalni članak "Orofacial Cleft Risk is Increased with Maternal Smoking and Specific Detoxification-Gene Variants," je objavljen u siječanjskom broju časopisa American Journal of Human Genetics. Autori su Min Shi, Kaare Christensen, Clarice R. Weinberg, Paul Romitti, Lise Bathum, Anthony Lozada, Richard W. Morris, Michael Lovett i Jeffrey C.Murray.
Znanstvenici otkrivaju: pušenje u trudnoći uzrokuje rascjep usne i nepca
(glutathione S-transferase theta 1) status. Kako fetus nasljeđuje gene od majki